uuid
stringlengths 36
36
| article_title
stringlengths 1
176
| article_pageid
uint32 4
738k
| article_qid
uint32 1
117M
⌀ | section_heading
stringlengths 1
183
⌀ | section_level
uint32 0
4
| paragraph_text
stringlengths 1
63.7k
| paragraph_anchors
list |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
27ae6b37-a44c-4086-bd0a-194f6619edf0 | Klip_stroja | 133,539 | 45,227 | null | 0 | mini|230px|Klip s osnovnim dijelovima, van cilindra | [] |
5f50d67e-bcb1-4c32-80a6-71c11cc51a77 | Klip_stroja | 133,539 | 45,227 | null | 0 | Klip (stap), mehanička naprava valjkastog oblika, smješten u otvor cilindra, s kojim čini jednu cjelinu. Klip (stap) je namijenjen brtvljenju cilindra i pravocrtnom gibanju unutar cilindra, čime se vrši neki rad. Da bi se onemogućio prolaz medija s jedne strane klipa (stapa) na drugu, na klipovima (stapovima) su napravljeni utori u koje se umeću brtveći prstenovi koje nazivamo klipnim (stapnim) prstenovima. | [
{
"start": 31,
"end": 41,
"qid": 34132,
"pageid": 251116,
"title": "Valjak"
},
{
"start": 67,
"end": 75,
"qid": 223904,
"pageid": 557423,
"title": "Cilindar"
}
] |
e11e0bc1-da95-46dd-8f3e-90fb1dd22ab0 | Klip_stroja | 133,539 | 45,227 | null | 0 | Postoji više definicija o razlici između stapa i klipa, npr. prema medijima, prema obliku,...Najraširenija definicija razlike dvaju pojmova je po njihovom obliku, tj. prema dimenzijama d i l na lijevoj slici. | [] |
c309ca81-c858-416d-a982-f60dcafcf913 | Klip_stroja | 133,539 | 45,227 | null | 0 | Ako je duljina valjka ( l ) veća od promjera ( d ), tada govorimo o klipu, a ako je jednaka ili manja tada govorimo o stapu. | [
{
"start": 36,
"end": 44,
"qid": 37221,
"pageid": 7097,
"title": "Promjer"
}
] |
13d1f175-0e14-45e0-a220-92eca22e16b3 | Klip_stroja | 133,539 | 45,227 | null | 0 | Kao naprava, klip se koristi za dobivanje snage u motorima i parnim strojevima, ali se koristi i za predaju snage kod raznih sisaljki, hidro cilindara,...Vrstu izvedbe, materijale izrade, principe rada odredit će uvjeti za koje će klip biti izveden. Može biti izveden tako da ima cijeli klipni mehanizam (kod strojeva i sisaljki), a može biti takav da nema ni stapajicu (hidraulični klipovi, ventili,...). | [] |
49f5cc76-6d65-4f7e-8a4d-df6c3529423f | Klip_stroja | 133,539 | 45,227 | Dijelovi klipa | 0 | Općenito govoreći, klip se dijeli na dva dijela, na krunu klipa i na plašt klipa. Kod manjih motora, oba dijela su izvedena iz jednog komada, a kod većih motora su sastavljeni iz dva dijela. Kruna klipa je termički najopterećeniji dio klipa i radi se od materijala koji može izdržati termička opterećenja kojima će biti podvrgnut. Oblik vrka krune definira zajedno s oblikom glave motora prostor izgaranja. Na kruni klipa su utori za klipne prstenove koji zajedno s klipom odjeljuju prostor poviše od prostora ispod klipa. Iako se smatra da klip ima oblik valjka, to u stvarnosti nije tako, posebno kod aluminijskih klipova, jer je gornji dio krune nešto manjeg promjera zbog nejednakih termičkih naprezanja i nejednakog širenja materijala. | [
{
"start": 93,
"end": 99,
"qid": 44167,
"pageid": 16451,
"title": "Motor"
},
{
"start": 434,
"end": 450,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Klipni_prsten"
}
] |
1f654c9c-57d9-4e97-8f5b-e4515120bdc9 | Klip_stroja | 133,539 | 45,227 | Dijelovi klipa | 0 | Materijali za izradu klipa su aluminij kod manjih motora, a čelik kod većih motora. Zbog većeg širenja zbog temperature, aluminijski klipovi se upotrebljavaju samo do veličina promjera od 200-250 mm. Iznad tih veličina, svi klipovi su čelični. | [
{
"start": 30,
"end": 38,
"qid": 663,
"pageid": 12199,
"title": "Aluminij"
},
{
"start": 60,
"end": 65,
"qid": 11427,
"pageid": 15898,
"title": "Čelik"
},
{
"start": 176,
"end": 184,
"qid": 37221,
"pageid": 7097,
"title": "Promjer"
}
] |
ea2746f0-f5f5-4734-bdd9-fa8cc8533f18 | Klip_stroja | 133,539 | 45,227 | Klipni mehanizam | 0 | Kod parnih strojeva, klipnih sisaljki, motora s unutrašnjim izgaranjem, klip je uvijek spojen s cijelim mehanizmom koji vrši pretvaranje gibanja iz pravocrtnog u kružno ili obrnuto. Kod klipnih sisaljki, klipni mehanizam pertvara kružno gibanje pogonskog stroja (elektromotora) u pravocrtno gibanje klipa koje vrši korisnu radnju. Kod parnih strojeva i motora s unutrašnjim izgaranjem klip se giba pod utjecajem pare ili izgaranjem, a klipni mehanizam pretvara pravocrtno gibanje klipa u kružno gibanje osovine koja vrši korisnu radnju. | [
{
"start": 4,
"end": 19,
"qid": 12760,
"pageid": 24845,
"title": "Parni_stroj"
},
{
"start": 21,
"end": 37,
"qid": 25425907,
"pageid": 136729,
"title": "Klipna_sisaljka"
},
{
"start": 39,
"end": 45,
"qid": 44167,
"pageid": 16451,
"title": "Motor"
},
{
"start": 186,
"end": 202,
"qid": 25425907,
"pageid": 136729,
"title": "Klipna_sisaljka"
},
{
"start": 263,
"end": 276,
"qid": 72313,
"pageid": 75934,
"title": "Elektromotor"
},
{
"start": 412,
"end": 416,
"qid": 190120,
"pageid": 294078,
"title": "Vodena_para"
},
{
"start": 503,
"end": 510,
"qid": 188209,
"pageid": 252300,
"title": "Osovina"
},
{
"start": 529,
"end": 535,
"qid": 42213,
"pageid": 11569,
"title": "Rad_(fizika)"
}
] |
ae7111d0-7abe-4707-b9be-62df4bb890d6 | Klip_stroja | 133,539 | 45,227 | Klipni mehanizam | 0 | Osnovni dijelovi klipnog mehanizma su: a kod sustava s križnom glavom još i: Osovinica (naziva se još i bolcen u žargonu) je osovina na koju se spaja ojnica ili rjeđe klipnjača, ovisno o izvedbi. Umetnuta je u klip, i osigurana da se ne može micati najčešće prstenovima za osiguranje (u žargonu Seger-prstenovima). Kada služi kao spoj na ojnicu (što je gotovo uvijek), tada je ona osnak gornjeg ležaja ojnice. | [] |
03ec2c98-00bf-4c93-bfdf-a193595d4564 | Klip_stroja | 133,539 | 45,227 | Klipni mehanizam | 0 | Klipnjača (stapajica) je dio klipnog mehanizma kod motora velikih dimenzija i služi da spoji klip s mehanizmom križne glave. Uglavnom je vijcima spojena s klipom, te u tom slučaju nema osovinice klipa. | [] |
caa00d1e-5187-4a2a-9736-5baa36005754 | Klip_stroja | 133,539 | 45,227 | Klipni mehanizam | 0 | Križna glava je sklop kod velikih klipnih mehanizama koji služi da na sebe primi bočne sile i tako poštedi klip i cilindar tih sila i time im poveća trajanje. | [] |
f85a369c-5f1b-4536-9d7a-8fa92bcd3158 | Klip_stroja | 133,539 | 45,227 | Klipni mehanizam | 0 | Ojnica spaja križnu glavu (ili klip) s koljeničastom osovinom, služi kao spona između pravocrtnog gibanja klipa (klipnjače) i rotacionog gibanja koljeničaste osovine. | [] |
9444741c-4d89-460a-989e-d1ed427ce250 | Klip_stroja | 133,539 | 45,227 | Klipni mehanizam | 0 | Koljeničasta osovina je dio klipnog mehanizma na čijem se kraju nalazi izlat iz klipnog mehanizma i osovina za spoj na potrošače ili na spoj na elektromotor. | [
{
"start": 13,
"end": 20,
"qid": 188209,
"pageid": 252300,
"title": "Osovina"
},
{
"start": 144,
"end": 156,
"qid": 72313,
"pageid": 75934,
"title": "Elektromotor"
}
] |
3fc50030-e296-45bc-bd82-6ce721886de9 | Mali_Podol | 133,555 | 3,130,491 | Stanovništvo | 0 | Prema popisu iz 2001. godine, naselje ima 4 stanovnika. Naselje ima desetak kuća. | [
{
"start": 16,
"end": 21,
"qid": 1988,
"pageid": 1670,
"title": "2001."
}
] |
67fa8ee8-fd55-4aab-bbb8-4a351f5e088f | Onaj_svijet | 211,515 | 16,354,816 | null | 0 | Onaj svijet je pojam koji se odnosi na područje "nadnaravnog". Direktan ili aktivan pristup s poznatih pet ljudskih osjetila ovom području nije moguć, međutim kroz povijest ljudskih kultura prati čovječanstvo kao tajna. | [
{
"start": 182,
"end": 189,
"qid": 309,
"pageid": 17,
"title": "Povijest"
},
{
"start": 213,
"end": 218,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Tajna"
}
] |
797abcb6-e1c2-4ae6-9db2-dd86906b95eb | Onaj_svijet | 211,515 | 16,354,816 | null | 0 | U tradicionalnom vjerskim značenju onaj svijet je vezan uz pitanje života nakon smrti - u suprotnosti s ovim svijetom, koji se temelji na ovozemaljskom životu. | [
{
"start": 17,
"end": 25,
"qid": 9174,
"pageid": 15,
"title": "Religija"
},
{
"start": 67,
"end": 85,
"qid": 623282,
"pageid": 707508,
"title": "Zagrobni_život"
},
{
"start": 152,
"end": 158,
"qid": 3,
"pageid": 69131,
"title": "Život"
}
] |
b1440a46-5666-48ae-893b-58763f03bf73 | Onaj_svijet | 211,515 | 16,354,816 | null | 0 | Najočiglednije se kroz ljudsku povijest prikazuju zamisli o onom svijetu kroz kulturu pogreba. | [
{
"start": 86,
"end": 93,
"qid": 331055,
"pageid": 263229,
"title": "Pogreb"
}
] |
2ca0b059-88d2-4119-a0b7-ca098583ebfc | Boćarski_klub_Predolac | 70,996 | 16,114,582 | null | 0 | desno|150px BK Predolac je boćarski klub iz Metkovića. | [
{
"start": 44,
"end": 53,
"qid": 390588,
"pageid": 5971,
"title": "Metković"
}
] |
2cfb78e3-3e16-49f8-869c-6cc61eada6d9 | Boćarski_klub_Predolac | 70,996 | 16,114,582 | null | 0 | Natječe u 3. hrvatskoj boćarskoj ligi, Dubrovnik-Neretva, a najbolji rezultat je bio natjecanje u 2. hrvatskoj boćarskoj ligi 2006/07. | [] |
cee142e8-0fe2-4aee-9770-91fe3de9737a | Boćarski_klub_Predolac | 70,996 | 16,114,582 | Vidi još | 1 | Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj | [
{
"start": 0,
"end": 35,
"qid": null,
"pageid": 196660,
"title": "Popis_boćarskih_klubova_u_Hrvatskoj"
}
] |
79eff07b-b307-469c-b836-f87a91244796 | Ciego_de_Ávila_(pokrajina) | 94,193 | 220,692 | null | 0 | Ciego de Ávila je pokrajina u središnjem dijelu Kube. Glavni grad se također zove Ciego de Ávila. Drugi značajan grad je Morón. Između njega i sjeverne obale postoje mnoga jezera (najveće se zove Laguna de Leche – Jezero mlijeka jer je bijele boje zbog vapnenca). Na sjevernoj obali su mnogi koraljni otoci s tropskom vegetacijom koja je stanište mnogih vrsta ptica (značajni su flamingosi na otoku Cayo Coco). Na južnoj obali pokrajine postoje mangrove. U pokrajini je značajan uzgoj stoke te proizvodnja šećera, ananasa i limuna. | [
{
"start": 48,
"end": 52,
"qid": 241,
"pageid": 6264,
"title": "Kuba"
},
{
"start": 82,
"end": 96,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Ciego_de_Ávila"
},
{
"start": 121,
"end": 126,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Morón"
},
{
"start": 172,
"end": 178,
"qid": 23397,
"pageid": 15977,
"title": "Jezero"
},
{
"start": 196,
"end": 211,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Laguna_de_Leche"
},
{
"start": 221,
"end": 228,
"qid": 8495,
"pageid": 61443,
"title": "Mlijeko"
},
{
"start": 253,
"end": 261,
"qid": 23757,
"pageid": 22907,
"title": "Vapnenac"
},
{
"start": 292,
"end": 300,
"qid": 28524,
"pageid": 252180,
"title": "Koralj"
},
{
"start": 399,
"end": 408,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Cayo_Coco"
},
{
"start": 485,
"end": 490,
"qid": 80962,
"pageid": 42158,
"title": "Stočarstvo"
},
{
"start": 506,
"end": 512,
"qid": 4027534,
"pageid": 647127,
"title": "Šećer"
},
{
"start": 514,
"end": 521,
"qid": 147316,
"pageid": 68904,
"title": "Ananas"
},
{
"start": 524,
"end": 530,
"qid": 500,
"pageid": 35544,
"title": "Limun"
}
] |
57871b0d-bd46-40bd-b661-38aea191d905 | Solmizacija | 94,192 | 25,494,302 | null | 0 | Tradicionalni (solmizacijski) način imenovanja nota je do (ut) - re - mi - fa - so(l) - la - si (ti) (od najniže do najviše). Tonovi su dobili imena prema latinskom himanu za Sv. Ivana Krstitelja: Utqueant laxis resonare fibris Mira gestorum famuli tuorum Solve polluti labilii reatum, Sancte Ioannes. | [
{
"start": 47,
"end": 51,
"qid": 263478,
"pageid": 33726,
"title": "Note"
},
{
"start": 165,
"end": 171,
"qid": 484692,
"pageid": 78677,
"title": "Himan"
},
{
"start": 175,
"end": 195,
"qid": 40662,
"pageid": 35464,
"title": "Ivan_Krstitelj"
}
] |
0b26d3db-52f7-4ef1-bf84-0e7cd0216a35 | Solmizacija | 94,192 | 25,494,302 | null | 0 | Drugi način je imenovanje slovima abecede, C - D - E - F - G - A - H (ili B u nekim zemljama). | [] |
f605b112-2682-49bf-a0ad-cdbd0c41b870 | Solmizacija | 94,192 | 25,494,302 | null | 0 | Solfège Solmisation Solfeo Solfège fa:سلفژ Solfège Solmisazione Solfège ソルフェージュ Solfeż Solfejo Solmisaatio Solmisation 唱名 | [
{
"start": 35,
"end": 42,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Fa:سلفژ"
}
] |
697c3980-ca2f-4b8f-bdc6-9a84882707fb | Vitna_vas | 262,340 | 3,284,801 | null | 0 | Vitna vas je naselje u Općini Brežice u istočnoj Sloveniji. Vitna vas se nalazi u pokrajini Dolenjskoj i statističkoj regiji Donjoposavskoj. | [
{
"start": 23,
"end": 37,
"qid": 906879,
"pageid": 72848,
"title": "Općina_Brežice"
},
{
"start": 49,
"end": 58,
"qid": 215,
"pageid": 5976,
"title": "Slovenija"
},
{
"start": 92,
"end": 102,
"qid": 861573,
"pageid": 104741,
"title": "Dolenjska"
},
{
"start": 125,
"end": 139,
"qid": 913773,
"pageid": 527971,
"title": "Donjoposavska_(regija)"
}
] |
0aa0ee34-e5d4-4ae1-8fbe-4f33170dd5cc | Vitna_vas | 262,340 | 3,284,801 | Stanovništvo | 0 | Prema popisu stanovništva iz 2002. godine Vitna vas je imala 54 stanovnika. | [
{
"start": 29,
"end": 34,
"qid": 1987,
"pageid": 1671,
"title": "2002."
}
] |
b0a61c83-bc84-4cf4-b89b-1e946c729fda | Vitna_vas | 262,340 | 3,284,801 | Etnički sastav | 1 | 1991. godina | [] |
d4f9e569-90d2-44ce-a684-4b7fa053d8c7 | Lawrence_Kaplow | 270,932 | 1,294,415 | null | 0 | Lawrence (Larry) Kaplow je američki scenarist i producent najpoznatiji po radu na seriji Dr. House. Iako je napisao scenarij za 20-ak epizoda, najboljim uratkom mu se smatra epizoda "Autopsy" za koju je 2005. nagrađen nagradom Ceha američkih scenarista u kategoriji najbolji scenarij epizode u TV seriji. | [
{
"start": 27,
"end": 35,
"qid": 30,
"pageid": 10349,
"title": "SAD"
},
{
"start": 36,
"end": 45,
"qid": 28389,
"pageid": 11440,
"title": "Scenarist"
},
{
"start": 48,
"end": 57,
"qid": 76172599,
"pageid": 310049,
"title": "Producent"
},
{
"start": 89,
"end": 98,
"qid": 23558,
"pageid": 161765,
"title": "Dr._House"
},
{
"start": 183,
"end": 190,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Autopsy"
},
{
"start": 203,
"end": 208,
"qid": 2019,
"pageid": 1673,
"title": "2005."
}
] |
b833966d-b17d-44d6-9f27-5e55538e8a30 | Lawrence_Kaplow | 270,932 | 1,294,415 | null | 0 | Osim na Dr. Houseu, radio je i na serijama Family Law, Hack i K-Ville. Housea je napustio nakon treće sezone zbog ugovora s 20th Century Foxom, no ponovo se vratio u 5. i 6. sezoni kao scenarist i koproducent. | [
{
"start": 62,
"end": 69,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "K-Ville"
},
{
"start": 124,
"end": 142,
"qid": 434841,
"pageid": 673480,
"title": "20th_Century_Fox"
}
] |
0f73cf67-ceef-422c-b660-225b3d6e3aad | Orlec | 133,552 | 2,472,068 | null | 0 | Orlec je najveće cresko naselje u unutrašnjosti otoka. Administrativno, naselje pripada gradu Cresu. | [
{
"start": 17,
"end": 23,
"qid": 13280,
"pageid": 11824,
"title": "Cres"
},
{
"start": 94,
"end": 99,
"qid": 13282,
"pageid": 11603,
"title": "Cres_(grad)"
}
] |
853981c2-3252-409c-8042-97443ec2ee9a | Orlec | 133,552 | 2,472,068 | Zemljopisni položaj | 0 | Nalazi se sjeveroistočno od Vranskog jezera, na nadmorskoj visini od oko 235 metara. | [
{
"start": 28,
"end": 43,
"qid": 2451527,
"pageid": 46132,
"title": "Vransko_jezero_(Cres)"
}
] |
8768390c-bb8e-4e58-a2c4-2cfd41d16c09 | Orlec | 133,552 | 2,472,068 | Zemljopisni položaj | 0 | Najbliža naselja su Loznati (4 km sjeverno), Valun (5 km sjeverozapadno) i Vrana (5 km južno). | [
{
"start": 20,
"end": 27,
"qid": 2415634,
"pageid": 133549,
"title": "Loznati"
},
{
"start": 45,
"end": 50,
"qid": 942884,
"pageid": 112604,
"title": "Valun"
},
{
"start": 75,
"end": 80,
"qid": 1856283,
"pageid": 133618,
"title": "Vrana_(Cres)"
}
] |
cfbf212d-0a81-4a52-884e-4e6712d47464 | Orlec | 133,552 | 2,472,068 | Stanovništvo | 0 | Prema popisu iz 2001. godine, naselje ima 122 stanovnika. | [
{
"start": 16,
"end": 21,
"qid": 1988,
"pageid": 1670,
"title": "2001."
}
] |
163be9e9-015b-4747-a032-66f9c5d23858 | Orlec | 133,552 | 2,472,068 | Povijest | 0 | Nastalo je u 16. stoljeću, a njegovi stanovnici se oduvijek bave stočarstvom. | [] |
41d0ef13-fddb-4fab-9f16-4e70e43da4b5 | Orlec | 133,552 | 2,472,068 | Povijest | 0 | Talijanski fašisti su Orlec preimenovali u Aquilonia (orao = tal. aquila). | [] |
96d99c05-38ae-4375-92ab-91d9f3963980 | Orlec | 133,552 | 2,472,068 | Gospodarstvo | 0 | Sunčana elektrana Cres, čija gradnja je trebala započeti jeseni 2019. a gotova travnja 2020. godine. Radovi na gradnji započeli su 23. lipnja 2020. i trebali bi biti gotovi do kraja godine.<ref>HRT - Radio Rijeka: Cres: počela gradnja najjače sunčane elektrane u izgradnji u Hrvatskoj HRT. 23. lipnja 2020. Pristupljeno 25. lipnja 2020. | [
{
"start": 0,
"end": 22,
"qid": 85413120,
"pageid": 658863,
"title": "Sunčana_elektrana_Cres"
}
] |
2c91ef39-79e8-42ba-a942-158c43e0fc4d | Živjeće_ovaj_narod_(1947.) | 199,913 | 3,510,400 | null | 0 | Živjeće ovaj narod, hrvatski dugometražni film iz 1947. godine.<ref> | [
{
"start": 50,
"end": 55,
"qid": 5263,
"pageid": 1732,
"title": "1947."
}
] |
6da8603e-fa3f-40ce-a0a6-019adafbcec4 | Živjeće_ovaj_narod_(1947.) | 199,913 | 3,510,400 | Radnja | 0 | U podgrmečkoj oblasti, u zapadnoj Bosni, tijekom drugog svjetskog rata, počinje ustanak protiv njemačkih okupatora i ustaša. Svi su obuzeti velikim entuzijazmom i željom za slobodom i pružaju podršku lokalnim partizanima. Mlada seoska djevojka srpske narodnosti, Jagoda, zaljubljuje se u partizanskog komesara Ivana, specijalistu za miniranje željezničkih pruga, koji je hrvatske narodnosti. | [
{
"start": 5,
"end": 13,
"qid": 1547157,
"pageid": 52405,
"title": "Grmeč"
},
{
"start": 49,
"end": 70,
"qid": 362,
"pageid": 10398,
"title": "Drugi_svjetski_rat"
},
{
"start": 209,
"end": 220,
"qid": 212948,
"pageid": 17281,
"title": "Partizani"
},
{
"start": 301,
"end": 309,
"qid": 524778,
"pageid": 276060,
"title": "Komesar"
}
] |
9cb0639d-1760-4f29-8e15-6899cd2854c0 | Komorica_(Pleternica) | 270,928 | 2,378,300 | Stanovništvo | 0 | <br> | [] |
53e0f16b-1220-4de3-bf16-0c0eae072985 | Šimun_Šito_Ćorić | 13,936 | 12,646,124 | null | 0 | Fra Šimun Šito Ćorić (Paoča, Čitluk, 1. siječnja 1949.), hrvatski je pjesnik, esejist, putopisac, dramski pisac, antologičar. Ovaj franjevac je akademik (izvanredni član HAZU BiH). | [
{
"start": 22,
"end": 27,
"qid": 3037300,
"pageid": 204532,
"title": "Paoča"
},
{
"start": 29,
"end": 35,
"qid": 341585,
"pageid": 22113,
"title": "Čitluk"
},
{
"start": 37,
"end": 48,
"qid": 2150,
"pageid": 394,
"title": "1._siječnja"
},
{
"start": 49,
"end": 54,
"qid": 5188,
"pageid": 1730,
"title": "1949."
},
{
"start": 57,
"end": 65,
"qid": 13221620,
"pageid": 562,
"title": "Hrvatska_književnost"
},
{
"start": 69,
"end": 76,
"qid": 49757,
"pageid": 102470,
"title": "Pjesnik"
},
{
"start": 78,
"end": 85,
"qid": 35760,
"pageid": 22552,
"title": "Esej"
},
{
"start": 87,
"end": 96,
"qid": 1164267,
"pageid": 28068,
"title": "Putopis"
},
{
"start": 131,
"end": 140,
"qid": 165005,
"pageid": 12999,
"title": "Franjevci"
},
{
"start": 144,
"end": 152,
"qid": 414528,
"pageid": 175661,
"title": "Akademik"
}
] |
c31e9a51-9d95-4d51-a950-1621ac19e960 | Šimun_Šito_Ćorić | 13,936 | 12,646,124 | Životopis | 0 | Školovao se u Gradnićima, Čitluku, Splitu, Dubrovniku (klasična gimnazija), u Sarajevu (početak filozofsko-teološkog studija), u Švicarskoj (diplomirao teologiju u Luzernu), u SAD-u (studij engleskog na The Catholic University of America, Washington, D.C, dva magisterija iz psihologije u New Yorku na Columbia University, studijska godina na Detroit University u Detroitu) i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (doktorirao kliničku psihologiju). | [
{
"start": 14,
"end": 24,
"qid": 3037395,
"pageid": 204525,
"title": "Gradnići"
},
{
"start": 26,
"end": 33,
"qid": 341585,
"pageid": 22113,
"title": "Čitluk"
},
{
"start": 35,
"end": 41,
"qid": 1663,
"pageid": 4623,
"title": "Split"
},
{
"start": 43,
"end": 53,
"qid": 1722,
"pageid": 6349,
"title": "Dubrovnik"
},
{
"start": 78,
"end": 86,
"qid": 11194,
"pageid": 15991,
"title": "Sarajevo"
},
{
"start": 129,
"end": 139,
"qid": 39,
"pageid": 10550,
"title": "Švicarska"
},
{
"start": 182,
"end": 187,
"qid": 30,
"pageid": 10354,
"title": "Sjedinjene_Američke_Države"
},
{
"start": 245,
"end": 261,
"qid": 61,
"pageid": 88129,
"title": "Washington"
},
{
"start": 295,
"end": 304,
"qid": 60,
"pageid": 18093,
"title": "New_York_City,_New_York"
},
{
"start": 308,
"end": 327,
"qid": 2080179,
"pageid": 548595,
"title": "Columbia_University_Press"
},
{
"start": 370,
"end": 378,
"qid": 12439,
"pageid": 25228,
"title": "Detroit,_Michigan"
},
{
"start": 385,
"end": 428,
"qid": 3445232,
"pageid": 23014,
"title": "Filozofski_fakultet_u_Zagrebu"
},
{
"start": 450,
"end": 461,
"qid": 9418,
"pageid": 6449,
"title": "Psihologija"
}
] |
89bb8406-8ade-4e8f-aa73-c83240923deb | Šimun_Šito_Ćorić | 13,936 | 12,646,124 | Životopis | 0 | Ovaj književnik, psiholog i kantautor poznat je kao autor brojnih knjiga literarnog i znanstvenog sadržaja, te cijelog niza nosača zvuka. Pojedine njegove knjige i tekstovi prevedeni su na engleski, francuski, njemački, talijanski, španjolski i još neke druge jezike, a član je cijelog niza strukovnih međunarodnih društava. Uvrštavan je u brojne domaće i strane antologije, pa i u one najprestižnije, primjerice, u „Zlatnu knjigu hrvatskog pjesništva od početaka do danas“ (V. Pavletić, Zagreb, 1991), u američke „Great Poems of the Western World“ (E.C. Cole, Sacramento, CA 1980) i „American poets and their poems“ (Ph. Shaw, New York, 1982) ili u onu Švicarskog PEN-kluba „P.E.N – Antologie„ (Zürich, 1998), čiji je član od 1986., a član „Društva Američkih pjesnika“ od 1981. Nema dvojbe, rijetko je još tkogod od hrvatskih pisaca bio povezan s piscima iz toliko raznolikih naroda i kultura svijeta kao što je Ćorić. | [
{
"start": 5,
"end": 15,
"qid": 8242,
"pageid": 149,
"title": "Književnost"
},
{
"start": 17,
"end": 25,
"qid": 9418,
"pageid": 6449,
"title": "Psihologija"
},
{
"start": 28,
"end": 37,
"qid": 488205,
"pageid": 54695,
"title": "Kantautor"
},
{
"start": 363,
"end": 373,
"qid": 105420,
"pageid": 30996,
"title": "Antologija"
}
] |
91f24a10-daba-4713-b15d-9ae3c521ddc1 | Šimun_Šito_Ćorić | 13,936 | 12,646,124 | Životopis | 0 | Uz povremene predavačke nastupe u organizaciji različitih nacionalnih i međunarodnih ustanova, Ćorić je sveučilišni nastavnik (u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora) psihologije na sveučilištima u Mostaru (Pedagoški fakultet) i Zagrebu (Filozofski fakulte<nowiki/>t), a predavao je po sedam-osam godina i na sveučilištima u Zadru i Osijeku (Filozofski fakultet). | [
{
"start": 178,
"end": 189,
"qid": 9418,
"pageid": 6449,
"title": "Psihologija"
},
{
"start": 209,
"end": 216,
"qid": 93347,
"pageid": 11019,
"title": "Mostar"
},
{
"start": 240,
"end": 247,
"qid": 1435,
"pageid": 5903,
"title": "Zagreb"
},
{
"start": 249,
"end": 267,
"qid": 3445232,
"pageid": 23014,
"title": "Filozofski_fakultet_u_Zagrebu"
}
] |
4d99fc73-ccfc-4698-81fa-8ef426edec21 | Zastava_(1949.) | 199,914 | 3,510,464 | Radnja filma | 0 | Balerina Marija na svečanoj akademiji u čast Dana republike, razgovara sa svojim mlađim kolegicama i govori im kako joj nije žao što nije nastupala prethodne tri godine, jer je to vrijeme provela u partizanskoj oslobodilačkoj borbi, "a to je mnogo važnije i sadržajnije od puke igre u kazalištu". Zatim počinje pripovijedati o njenim ratnim doživljajima. 1942. godine ona je nastupala u Hrvatskom državnom kazalištu i jedva se uspjela obraniti od zavodničkih nasrtaja ustaškog satnika Vuksana. Kada je bila u posjeti svojoj majci u Karlovcu, bila je svjedok jedne ustaške akcije zastrašivanja stanovništva. Akcija hvatanja partizana nije uspjela jer se mladi partizan uspio izvući iz obruča i pobjeći s otetom partizanskom zastavom. Marija više ne može živjeti u takvom svijetu i odlučuje pridružiti se kalničkim partizanima. | [
{
"start": 45,
"end": 59,
"qid": 12787253,
"pageid": 243638,
"title": "Dan_Republike,_SFRJ"
},
{
"start": 387,
"end": 415,
"qid": 268151,
"pageid": 200916,
"title": "HNK_u_Zagrebu"
},
{
"start": 803,
"end": 812,
"qid": 2608471,
"pageid": 14620,
"title": "Kalnik"
}
] |
54a5a456-cc1b-48f5-8324-386e3b38f07a | Zajednička_glava_mišića_ispružača | 157,311 | 5,153,540 | null | 0 | Mišić čije je polazište ili jedno od polazišta, zajednička glava ispružača: | [] |
9462eaf8-74be-4fac-8960-1a94988a8041 | Petar_Dujmović | 504,110 | 16,110,302 | null | 0 | Petar Dujmović (Split, 19. kolovoz 1893 - Zadar †3. lipnja 1980), poznat kao Fjaka, jedan je od prvih nogometaša Hajduka iz 1910-tih godina, obrambeni igrač. Doprinos mu je 233 utakmice i 4 zabijena zgoditka. Od tih utakmica 7 je prvenstvenih, 5 je odigrao za Kup i 32 u Splitskom podsavezu. Četiri postignuta zgoditka dao je u 189 prijateljskih utakmica. | [
{
"start": 16,
"end": 21,
"qid": 1663,
"pageid": 4623,
"title": "Split"
},
{
"start": 42,
"end": 47,
"qid": 3370,
"pageid": 6771,
"title": "Zadar"
},
{
"start": 113,
"end": 120,
"qid": 217731,
"pageid": 198856,
"title": "Hajduk"
}
] |
837b93b7-8e44-4735-856d-add56a02a49e | Petar_Dujmović | 504,110 | 16,110,302 | null | 0 | Preminuo je u Zadru gdje je i sahranjen. | [
{
"start": 30,
"end": 39,
"qid": 331055,
"pageid": 293937,
"title": "Sahrana"
}
] |
b3c870ee-8f30-4cf3-9e09-995e20ca679d | Sara_Bertić | 7,465 | 12,959,750 | null | 0 | Sara Bertić (Majša, 21. prosinca 1919. – Osijek, 16. studenog 1941.), komunistička aktivistkinja partizanska ilegalka. | [
{
"start": 13,
"end": 18,
"qid": 652140,
"pageid": 184416,
"title": "Majša"
},
{
"start": 20,
"end": 32,
"qid": 2603,
"pageid": 363,
"title": "21._prosinca"
},
{
"start": 33,
"end": 38,
"qid": 2157,
"pageid": 1760,
"title": "1919."
},
{
"start": 41,
"end": 47,
"qid": 1640,
"pageid": 231613,
"title": "Osijek"
},
{
"start": 49,
"end": 61,
"qid": 3029,
"pageid": 659220,
"title": "16._studenog"
},
{
"start": 62,
"end": 67,
"qid": 5231,
"pageid": 1738,
"title": "1941."
},
{
"start": 70,
"end": 82,
"qid": 6186,
"pageid": 15997,
"title": "Komunizam"
},
{
"start": 97,
"end": 108,
"qid": 12638126,
"pageid": 56208,
"title": "Partizani_u_Hrvatskoj"
}
] |
0db69f61-aabd-40a9-a2a2-bce1811ecd7a | Sara_Bertić | 7,465 | 12,959,750 | null | 0 | Potječe iz obitelji solunskog dobrovoljca koji je 1921. godine, nakon potpisivanja mirovnog ugovora između Mađarske i Jugoslavije, morao napustiti Mađarsku. Nekoliko godina (1921-24.) njena je porodica tražila rješenje svog materijalnog pitanja u Baranji, (Popovac, Suza, Uglješ, Krčevine), a 1924. odlazi u Osijek (Donji grad, Ulica vojvode Mišića 55, kasnije Matije Gupca), zadržavši veliki salaš s 80 jutara zemlje u Krčevinama. Osnovno i srednje obrazovanje stekla je u Osijeku, a 1938. upisala je agronomiju na Beogradskom univerzitetu. Na studijama u Zemunu uključila se u rad revolucionarne studentske omladine. Iste je godine primljena u SKOJ. Aktivno je sudjelovala u svim studentskim manifestacijama do izbijanja Drugo svjetskog rata,(npr. u studentskim demonstracijama 14. prosinca 1939. u Beogradu, nakon kojih je zatvorena). Sljedeće godine postala je članica KPJ. | [
{
"start": 20,
"end": 41,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Solunski_dobrovoljci"
},
{
"start": 50,
"end": 55,
"qid": 2162,
"pageid": 1758,
"title": "1921."
},
{
"start": 107,
"end": 115,
"qid": 28,
"pageid": 5986,
"title": "Mađarska"
},
{
"start": 118,
"end": 129,
"qid": 191077,
"pageid": 6332,
"title": "Kraljevina_Jugoslavija"
},
{
"start": 247,
"end": 254,
"qid": 578950,
"pageid": 7229,
"title": "Baranja"
},
{
"start": 257,
"end": 264,
"qid": 790218,
"pageid": 14805,
"title": "Popovac"
},
{
"start": 266,
"end": 270,
"qid": 876464,
"pageid": 87353,
"title": "Suza_(Kneževi_Vinogradi)"
},
{
"start": 272,
"end": 278,
"qid": 2462865,
"pageid": 315798,
"title": "Uglješ"
},
{
"start": 293,
"end": 298,
"qid": 2173,
"pageid": 1755,
"title": "1924."
},
{
"start": 485,
"end": 490,
"qid": 18645,
"pageid": 1741,
"title": "1938."
},
{
"start": 502,
"end": 512,
"qid": 173113,
"pageid": 242808,
"title": "Agronomija"
},
{
"start": 516,
"end": 527,
"qid": 3711,
"pageid": 6820,
"title": "Beograd"
},
{
"start": 557,
"end": 563,
"qid": 189419,
"pageid": 46602,
"title": "Zemun"
},
{
"start": 646,
"end": 650,
"qid": 1273209,
"pageid": 73880,
"title": "SKOJ"
},
{
"start": 723,
"end": 743,
"qid": 362,
"pageid": 10705,
"title": "2._svjetski_rat"
},
{
"start": 873,
"end": 876,
"qid": 641691,
"pageid": 10836,
"title": "KPJ"
}
] |
f1207dee-15e2-41e0-8bb1-8ff459895fb7 | Sara_Bertić | 7,465 | 12,959,750 | null | 0 | Za vrijeme ljetnih praznika dolazila je na salaš u Krčevinama. Poslije bombardiranja Beograda, početkom travnja 1941. godine, po nalogu KPJ, dolazi u Osijek i Baranju, gdje se uključuje u rad na pripremanju narodnog ustanka. Kao član Okružnog komiteta KPJ Osijek radila je na prikupljanju oružja i municije, koje su mađarske okupatorske vlasti pronašle na imanju njenog oca Jovana (zvanog Baćika) u Baranji. Prilikom slične akcije u Osijeku Saru su zbog izdaje nekih suboraca, uhapsile ustaše 26. srpnja 1941. godine. Poslije dvomjesečne torture, koju je herojski izdržala, na Prijekom sudu u Osijeku osuđena je 15. rujna 1941. godine na smrt strijeljanjem zbog komunističke propagande i pripreme sabotaže. Strijeljana je sa svojom majkom Agripinom (Gripom, rođenom Jovičić) tri sata poslije izricanja presude. | [
{
"start": 112,
"end": 117,
"qid": 5231,
"pageid": 1738,
"title": "1941."
},
{
"start": 486,
"end": 492,
"qid": 151179,
"pageid": 717123,
"title": "Ustaše"
}
] |
4fe56dcc-2b05-4961-a906-35375a75985b | Sara_Bertić | 7,465 | 12,959,750 | null | 0 | Sari Bertić i njenoj majci Agripini "Ministarstvo odbrane Vlade Federativne Narodne Republike Jugoslavije" izdalo je 20. studenog 1950. godine "Spomenicu za vječnu uspomenu i slavu palih boraca narodnooslobodilačkog rata", koju je potpisao i Josip Broz Tito. Iako se Saru Bertić smatralo narodnim herojem, njoj nije dodijeljen Orden narodnog heroja pa nije uvrštena u knjigu "Narodni heroji Jugoslavije" (I-II, Beograd, 1975). | [
{
"start": 242,
"end": 257,
"qid": 9161,
"pageid": 6927,
"title": "Josip_Broz_Tito"
},
{
"start": 327,
"end": 348,
"qid": 1262166,
"pageid": 123375,
"title": "Orden_narodnog_heroja"
}
] |
0e4cdd12-5424-4c8d-9f67-2170d7833067 | Sara_Bertić | 7,465 | 12,959,750 | null | 0 | Poslije Drugog svjetskog rata njenim su imenom nazvane ulice u Osijeku (Donji grad), Belom Manastiru (danas Ulica kralja Petra Svačića) i Branjin Vrhu (danas Ulica svetog križa), osnovne škole u Osijeku (danas Osnovna škola Ljudevita Gaja) i Dardi, gimnazija u Osijeku, mjesna zajednica u Osijeku, izviđačka četa (ČIZ "Sara Bertić") u osječkom odredu izviđača "Franjo Kluz" te karaula u Baranji. U osječkoj Ulici Jože Vlahovića 6 (danas Ulica Lorenza Jägera) postavljena joj je 14. travnja 1950. godine spomen-ploča, dok se njena bista, uz biste Jovana Lazića i Ernea Kiša, nalazila na Trgu slobode u Belom Manastiru (poslije mirne reintegracije preseljena na belomanastirsko Partizansko groblje). (nž-jn) | [
{
"start": 63,
"end": 70,
"qid": 1640,
"pageid": 231613,
"title": "Osijek"
},
{
"start": 85,
"end": 100,
"qid": 397645,
"pageid": 6946,
"title": "Beli_Manastir"
},
{
"start": 138,
"end": 150,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Branjin_Vrh_(Baranja)"
},
{
"start": 224,
"end": 238,
"qid": 352617,
"pageid": 5935,
"title": "Ljudevit_Gaj"
},
{
"start": 242,
"end": 247,
"qid": 912592,
"pageid": 14787,
"title": "Darda"
},
{
"start": 546,
"end": 559,
"qid": 1563265,
"pageid": 10737,
"title": "Jovan_Lazić"
},
{
"start": 562,
"end": 572,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Erne_Kiš"
}
] |
e4fbb8f7-9648-4250-b464-472c519fc1ab | Sara_Bertić | 7,465 | 12,959,750 | null | 0 | Do 1966. godine u zgradi današnje osječke Treće gimnazije djelovale su dvije gimnazije, bivša ženska "Sara Bertić" i muška "Ivo Lola Ribar". U školskoj godini 1955/56. formirani su prvi mješoviti razredi u obje gimnazije. | [
{
"start": 3,
"end": 8,
"qid": 2649,
"pageid": 1713,
"title": "1966."
}
] |
528c4a7a-57ca-4696-82c7-962cf0d9c75f | Vrhje | 262,343 | 2,690,533 | null | 0 | Vrhje je naselje u Općini Brežice u istočnoj Sloveniji. Vrhje se nalazi u pokrajini Dolenjskoj i statističkoj regiji Donjoposavskoj. | [
{
"start": 19,
"end": 33,
"qid": 906879,
"pageid": 72848,
"title": "Općina_Brežice"
},
{
"start": 45,
"end": 54,
"qid": 215,
"pageid": 5976,
"title": "Slovenija"
},
{
"start": 84,
"end": 94,
"qid": 861573,
"pageid": 104741,
"title": "Dolenjska"
},
{
"start": 117,
"end": 131,
"qid": 913773,
"pageid": 527971,
"title": "Donjoposavska_(regija)"
}
] |
92d5c1f9-d72d-4413-b79f-fa66f4b6abaa | Vrhje | 262,343 | 2,690,533 | Stanovništvo | 0 | Prema popisu stanovništva iz 2002. godine Vrhje je imalo 211 stanovnika. | [
{
"start": 29,
"end": 34,
"qid": 1987,
"pageid": 1671,
"title": "2002."
}
] |
d5c73e44-f0cc-4225-9a80-08a36109db93 | Vrhje | 262,343 | 2,690,533 | Etnički sastav | 1 | 1991. godina | [] |
3180f349-d262-4cec-a2c1-40ae8bacd231 | Velika_Dolina | 262,341 | 2,002,911 | null | 0 | Velika Dolina je naselje u Općini Brežice u istočnoj Sloveniji. Velika Dolina se nalazi u pokrajini Dolenjskoj i statističkoj regiji Donjoposavskoj. | [
{
"start": 27,
"end": 41,
"qid": 906879,
"pageid": 72848,
"title": "Općina_Brežice"
},
{
"start": 53,
"end": 62,
"qid": 215,
"pageid": 5976,
"title": "Slovenija"
},
{
"start": 100,
"end": 110,
"qid": 861573,
"pageid": 104741,
"title": "Dolenjska"
},
{
"start": 133,
"end": 147,
"qid": 913773,
"pageid": 527971,
"title": "Donjoposavska_(regija)"
}
] |
fd78b3e7-0587-4aba-8ff6-fd639f638d64 | Velika_Dolina | 262,341 | 2,002,911 | Stanovništvo | 0 | Prema popisu stanovništva iz 2002. godine Velika Dolina je imala 145 stanovnika. | [
{
"start": 29,
"end": 34,
"qid": 1987,
"pageid": 1671,
"title": "2002."
}
] |
a9160769-d1b5-4ae8-98da-94a032e8db02 | Velika_Dolina | 262,341 | 2,002,911 | Etnički sastav | 1 | 1991. godina: | [] |
d2d08744-0ecd-4da1-be83-4a89318f9835 | Ljubica_Gerovac | 322,682 | 13,566,214 | null | 0 | Ljubica Gerovac (Jezerane, kraj Brinja, 24. listopada 1919. — Jezerane, 16. travnja 1942.), bila je sudionica Narodnooslobodilačke borbe i narodna heroina Jugoslavije. | [
{
"start": 17,
"end": 25,
"qid": 304859,
"pageid": 128933,
"title": "Jezerane"
},
{
"start": 32,
"end": 38,
"qid": 283566,
"pageid": 14699,
"title": "Brinje"
},
{
"start": 40,
"end": 53,
"qid": 2955,
"pageid": 255,
"title": "24._listopada"
},
{
"start": 54,
"end": 59,
"qid": 2157,
"pageid": 1760,
"title": "1919."
},
{
"start": 72,
"end": 83,
"qid": 2519,
"pageid": 666,
"title": "16._travnja"
},
{
"start": 84,
"end": 89,
"qid": 18625,
"pageid": 1737,
"title": "1942."
},
{
"start": 110,
"end": 136,
"qid": 12638126,
"pageid": 17280,
"title": "Narodnooslobodilački_pokret_u_Hrvatskoj"
},
{
"start": 139,
"end": 166,
"qid": 80589,
"pageid": 85191,
"title": "Narodni_heroji_Jugoslavije"
}
] |
0c2ef6bf-7c94-42ce-9bd6-6c4f9ec96045 | Ljubica_Gerovac | 322,682 | 13,566,214 | Životopis | 0 | Rođena je 24. listopada 1919. godine u selu Jezeranama, kraj Brinja. Osnovnu školu završila je u rodnom mjestu, a Građansku školu u Zagrebu. Poslije završetka Građanske škole, upisala se u Trgovačku akademiju u Zagrebu. Zbog komunističkih aktivnosti, brzo su je zapazile školske vlasti i policija, koja ju je uhapsila 1937. godine. Na policiji nije ništa odala. Poslije nekoliko dana, bila je puštena na slobodu. Ubrzo je primljena za članicu SKOJ-a. U jesen 1937., bila je istjerana iz Trgovačke akademije u Zagrebu, pa je školovanje nastavila u Banjoj Luci. Policija ju je uhapsila 1939. i 1940. godine, ali ponovno od nje nisu dobili nikakvo priznanje. | [
{
"start": 132,
"end": 139,
"qid": 1435,
"pageid": 5903,
"title": "Zagreb"
},
{
"start": 318,
"end": 323,
"qid": 18647,
"pageid": 1742,
"title": "1937."
},
{
"start": 443,
"end": 447,
"qid": 1273209,
"pageid": 51441,
"title": "Savez_komunističke_omladine_Jugoslavije"
},
{
"start": 453,
"end": 458,
"qid": 1314,
"pageid": 68392,
"title": "Jesen"
},
{
"start": 547,
"end": 558,
"qid": 131127,
"pageid": 20731,
"title": "Banja_Luka"
},
{
"start": 584,
"end": 589,
"qid": 18639,
"pageid": 1740,
"title": "1939."
},
{
"start": 592,
"end": 597,
"qid": 18633,
"pageid": 1739,
"title": "1940."
}
] |
9af42d86-8896-43f3-898e-b237adeadc97 | Ljubica_Gerovac | 322,682 | 13,566,214 | Životopis | 0 | U jesen 1940. godine, upisala se na Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu, gdje je također bila politički aktivna. Za članicu Komunističke partije Jugoslavije primljena je 1940. godine. Ubrzo je postala sekretarica (tajnica) partijske ćelije Ekonomsko-komercijalne visoke škole. | [
{
"start": 2,
"end": 7,
"qid": 1314,
"pageid": 68392,
"title": "Jesen"
},
{
"start": 134,
"end": 166,
"qid": 641691,
"pageid": 36344,
"title": "Savez_komunista_Jugoslavije"
}
] |
d296ec12-082c-44cd-ac16-24cbce5dada8 | Ljubica_Gerovac | 322,682 | 13,566,214 | Životopis | 0 | Poslije fašističke okupacije Jugoslavije, u travnju 1941. godine, Ljubica je otišla u Liku i odmah se zajedno s drugim komunistima uključila u rad na pripremama za oružani ustanak. Kad je izbio ustanak, sudjelovala je u oružanim akcijama, zajedno s partizanskim grupama. U jesen 1941., bila je izabrana za članicu Kotarskog komiteta KPH za kotar Brinje i tajnicu Kotarskog komiteta SKOJ-a za Brinje. | [
{
"start": 29,
"end": 40,
"qid": 12320406,
"pageid": 607308,
"title": "Jugoslavija"
},
{
"start": 44,
"end": 51,
"qid": 118,
"pageid": 1657,
"title": "Travanj"
},
{
"start": 52,
"end": 57,
"qid": 5231,
"pageid": 1738,
"title": "1941."
},
{
"start": 86,
"end": 90,
"qid": 142894,
"pageid": 14318,
"title": "Lika"
},
{
"start": 333,
"end": 336,
"qid": 1268048,
"pageid": 85214,
"title": "Savez_komunista_Hrvatske"
},
{
"start": 346,
"end": 352,
"qid": 283566,
"pageid": 14699,
"title": "Brinje"
}
] |
d7919918-1d13-4fea-afb2-01a55edc8da6 | Ljubica_Gerovac | 322,682 | 13,566,214 | Životopis | 0 | Prilikom napada ličkih i primorsko-goranskih partizanskih postojbi na ustaše u Jezeranama, Ljubica je predvodila vod bataljuna „Marko Orešković“. Uspjela je proći neopaženo pokraj bunkera i dovesti partizane do crkve u selu. Dok se vraćala po drugi dio boraca, ustaše su ju primijetili i ubili 16. travnja 1942. godine. | [
{
"start": 70,
"end": 76,
"qid": 151179,
"pageid": 717123,
"title": "Ustaše"
},
{
"start": 128,
"end": 143,
"qid": 1264428,
"pageid": 322040,
"title": "Marko_Orešković"
}
] |
9cbe19b5-8dd3-4a04-bd08-ae5f68f73f25 | Ljubica_Gerovac | 322,682 | 13,566,214 | Životopis | 0 | U njezinu čast, Brinjski bataljun bio je prozvan bataljun „Ljubica Gerovac“. Ljubicina rođena sestra Vera, bila je supruga Jakova Blaževića, također narodnog heroja. | [
{
"start": 123,
"end": 139,
"qid": 2334974,
"pageid": 78635,
"title": "Jakov_Blažević"
}
] |
5492ea50-787d-4721-b371-14121c97df8d | Ljubica_Gerovac | 322,682 | 13,566,214 | Životopis | 0 | Odlukom predsjednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 27. studenog 1953. godine, proglašena je za narodnu heroinu. | [
{
"start": 21,
"end": 62,
"qid": 83286,
"pageid": 43058,
"title": "Socijalistička_Federativna_Republika_Jugoslavija"
},
{
"start": 63,
"end": 80,
"qid": 9161,
"pageid": 6927,
"title": "Josip_Broz_Tito"
},
{
"start": 82,
"end": 94,
"qid": 3018,
"pageid": 659244,
"title": "27._studenog"
},
{
"start": 95,
"end": 100,
"qid": 18585,
"pageid": 1726,
"title": "1953."
}
] |
74689794-b3bf-4bfc-85f8-54bd15c71569 | Bakonja_fra_Brne_(1951.) | 199,919 | 3,442,227 | null | 0 | Bakonja fra Brne, hrvatski dugometražni film iz 1951. godine.<ref> | [
{
"start": 48,
"end": 53,
"qid": 18591,
"pageid": 1728,
"title": "1951."
}
] |
38ddd8a5-926d-4894-a471-04ae7c73de33 | Ustavnost | 157,319 | 12,644,236 | null | 0 | Ustavnost, tjednik, tiskan na Cetinju tijekom 1906. godine, od siječnja do studenoga, ukupno izašlo 43 broja. | [
{
"start": 11,
"end": 18,
"qid": 11032,
"pageid": 312183,
"title": "Tjednik"
},
{
"start": 30,
"end": 37,
"qid": 173338,
"pageid": 41966,
"title": "Cetinje"
},
{
"start": 46,
"end": 51,
"qid": 2049,
"pageid": 1773,
"title": "1906."
}
] |
cd108f96-0a18-4a5d-8c1e-1ad6d7432d36 | Ustavnost | 157,319 | 12,644,236 | null | 0 | Prva četiri broja Ustavnosti nisu imala potpisanog glavnog urednika, do 39. broja glavni je urednik bio Božo Novaković, do 41. broja glavni urednik je Borislav Minić a posljednja je dva broja uredio Jovan Nikolić. | [] |
e37af475-3afd-43f5-b640-1a49b45ef375 | Ustavnost | 157,319 | 12,644,236 | null | 0 | List je financirala Vlada Kneževine Crne Gore. | [
{
"start": 20,
"end": 45,
"qid": 13567005,
"pageid": 161641,
"title": "Ministarski_savjet_Crne_Gore"
}
] |
d486cb95-f0ee-4f69-8cae-df6dacf64545 | Linfield_Belfast | 32,970 | 244,472 | null | 0 | Linfield F.C. je sjevernoirski nogometni klub koji igra u Irskoj Premier Ligi. Klub je osnovan u ožujku 1886. u južnom Belfastu. Linfield igra na stadionu u Windsor Parku s kapacitetom od 18.167 gledatelja. Svjetski su rekorderi po broju osvojenih trofeja. | [
{
"start": 17,
"end": 30,
"qid": 26,
"pageid": 71652,
"title": "Sjeverna_Irska"
},
{
"start": 31,
"end": 40,
"qid": 2736,
"pageid": 10189,
"title": "Nogomet"
},
{
"start": 58,
"end": 77,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Irish_Premier_League"
},
{
"start": 97,
"end": 103,
"qid": 110,
"pageid": 1656,
"title": "Ožujak"
},
{
"start": 104,
"end": 109,
"qid": 7822,
"pageid": 1793,
"title": "1886."
},
{
"start": 119,
"end": 127,
"qid": 10686,
"pageid": 125255,
"title": "Belfast"
}
] |
56a79bd2-c078-45ec-8db8-52caa9c0daa0 | Druga_Vlada_Republike_Hrvatske | 105,446 | 5,015,524 | null | 0 | mini|desno|130px|Josip Manolić, drugi predsjednik Vlade RHDruga Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske u periodu od 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991. Predsjednik Vlade bio je Josip Manolić. | [
{
"start": 98,
"end": 122,
"qid": 1278383,
"pageid": 7080,
"title": "Vlada_Republike_Hrvatske"
},
{
"start": 136,
"end": 148,
"qid": 2825,
"pageid": 1552,
"title": "24._kolovoza"
},
{
"start": 149,
"end": 154,
"qid": 2064,
"pageid": 1684,
"title": "1990."
},
{
"start": 158,
"end": 168,
"qid": 2729,
"pageid": 1483,
"title": "17._srpnja"
},
{
"start": 169,
"end": 174,
"qid": 2062,
"pageid": 1685,
"title": "1991."
},
{
"start": 175,
"end": 192,
"qid": 1195270,
"pageid": 19771,
"title": "Predsjednik_Vlade_Republike_Hrvatske"
},
{
"start": 17,
"end": 30,
"qid": 955376,
"pageid": 60539,
"title": "Josip_Manolić"
}
] |
ae5aa346-8ab2-4ac0-92f9-c9629bb251da | Banfield_(selo) | 41,505 | 591,791 | null | 0 | Banfield je selo u pokrajini Buenos Aires, koje se nalazi 14 km južno od Buenos Airesa. | [
{
"start": 29,
"end": 41,
"qid": 44754,
"pageid": 503601,
"title": "Buenos_Aires_(argentinska_pokrajina)"
},
{
"start": 73,
"end": 86,
"qid": 1486,
"pageid": 28609,
"title": "Buenos_Aires"
}
] |
741dfa73-3a54-44c3-9b41-12f7aae2c5d3 | Banfield_(selo) | 41,505 | 591,791 | null | 0 | Nastalo je 1880-ih godina zahvaljujući željezničkoj postaji iz 1873., imenovanoj prema britanskom željezničkom poduzetniku Edwardu Banfieldu. | [
{
"start": 39,
"end": 51,
"qid": 22667,
"pageid": 42467,
"title": "Željeznica"
},
{
"start": 123,
"end": 140,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Edward_Banfield"
}
] |
0d69c33e-e919-4641-a8ff-d86b58eed913 | Banfield_(selo) | 41,505 | 591,791 | null | 0 | U ovom selu je sjedište nogometnog kluba Banfield, utemeljenog 1896. godine. | [
{
"start": 41,
"end": 49,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Club_Atlético_Banfield"
}
] |
478de8c5-1e37-4aa1-b136-a0609c655d23 | Četnici_u_Prvoj_Jugoslaviji | 70,975 | 27,877,141 | null | 0 | U tradiciji četništva dolazi do bitnog prekoreta nakon stvaranja Kraljevine SHS (koja 1929. dobiva ime Kraljevina Jugoslavija). Dok se ranije pojam odnosio isključivo na pripadnike gerilskih oružanih postrojbi, sada se osnivaju četnička udruženja koja razvijaju značajnu mirnodobsku aktivnost. Ona dobivaju politički karakter, čime riječ "četnik" počinje dobivati današnje značenje (vidi članak Četnici). | [
{
"start": 12,
"end": 21,
"qid": 872672,
"pageid": 12787,
"title": "Četnici"
},
{
"start": 65,
"end": 79,
"qid": 191077,
"pageid": 25531,
"title": "Kraljevina_SHS"
},
{
"start": 103,
"end": 125,
"qid": 191077,
"pageid": 6332,
"title": "Kraljevina_Jugoslavija"
},
{
"start": 395,
"end": 402,
"qid": 872672,
"pageid": 12787,
"title": "Četnici"
}
] |
f6a03f4f-f793-4f74-bd87-2ba948faee3f | Četnici_u_Prvoj_Jugoslaviji | 70,975 | 27,877,141 | Paramilitarne organizacije u službi državnog terora | 0 | Srpski povjesničar Branko Petranović piše da su udruženja četnika i druge nacionalističke (srpske i "unitarno jugoslavenske") organizacije bili »pomoćna, poluvojna snaga režima i njegovog prinudnog aparata (vojske, žandarmerije, policije) za razračunavanje s političkim protivnicima velikosrpske, odnosno integralne jugoslovenske ideologije. Četnici su služili za borbu protiv komita, protiv radnika-štrajkača i demonstranata, za rasturanje političkih zborova uoči izbora.« (Petranović, I, str. 162) | [
{
"start": 19,
"end": 36,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Branko_Petranović"
},
{
"start": 377,
"end": 383,
"qid": 12761114,
"pageid": 297874,
"title": "Komiti"
}
] |
d77f831f-8e92-48f6-9319-ae7acb0baf58 | Četnici_u_Prvoj_Jugoslaviji | 70,975 | 27,877,141 | Četničke organizacije | 0 | Godine 1921. osnovano je "Udruženje četnika za slobodu u čast Otadžbine", a nedugo poslije 1924. osnivaju se druga dva udruženja: "Udruženje srpskih četnika za Kralja i Otadžbinu" te "Udruženje srpskih četnika Petar Mrkonjić". Ova zadnja dva udruženja spajaju se 1925. u jedinstvenu organizaciju pod nazivom "Udruženje srpskih četnika Petar Mrkonjić - za Kralja i Otadžbinu". Predsjednik tog udruženja bio je Puniša Račić, atentator na Stjepana Radića i još četvoricu članova HSS-a u Narodnoj skupštini 1928. | [
{
"start": 7,
"end": 12,
"qid": 2162,
"pageid": 1758,
"title": "1921."
},
{
"start": 91,
"end": 96,
"qid": 2173,
"pageid": 1755,
"title": "1924."
},
{
"start": 263,
"end": 268,
"qid": 18107,
"pageid": 1754,
"title": "1925."
},
{
"start": 409,
"end": 421,
"qid": 1274634,
"pageid": 158568,
"title": "Puniša_Račić"
},
{
"start": 436,
"end": 451,
"qid": 347471,
"pageid": 11077,
"title": "Stjepan_Radić"
},
{
"start": 476,
"end": 479,
"qid": 638194,
"pageid": 59786,
"title": "Hrvatska_seljačka_stranka"
},
{
"start": 503,
"end": 508,
"qid": 19715,
"pageid": 1751,
"title": "1928."
}
] |
21f816f4-8570-4d14-8281-443359d3aa72 | Četnici_u_Prvoj_Jugoslaviji | 70,975 | 27,877,141 | Četničke organizacije | 0 | Četnička organizacija je na području Hrvatske prvi put osnovana u Zagrebu 1927. | [
{
"start": 74,
"end": 79,
"qid": 18110,
"pageid": 1752,
"title": "1927."
}
] |
98fde078-bb24-4fb6-9d24-6b293b34e746 | Četnici_u_Prvoj_Jugoslaviji | 70,975 | 27,877,141 | Četničke organizacije | 0 | Za vrijeme Šestosiječanjske diktature kralj Aleksandar zabranio je djelovanje svih nacionalnih organizacija, pa je tako zabranjen i rad "Udruženja srpskih četnika Petar Mrkonjić - za Kralja i Otadžbinu". Međutim, "Udruženje četnika za slobodu u čast Otadžbine" nastavlja legalno djelovati, na temelju toga što su formalno zastupali jugoslavenski nacionalizam, tj. integralno jugoslavenstvo, tadašnju vladajuću ideologiju. | [
{
"start": 11,
"end": 37,
"qid": 3436252,
"pageid": 59925,
"title": "Šestosiječanjska_diktatura"
},
{
"start": 364,
"end": 389,
"qid": 12632979,
"pageid": 116009,
"title": "Integralno_jugoslavenstvo"
}
] |
70057a08-c264-49f2-8959-c37f18b4f062 | Četnici_u_Prvoj_Jugoslaviji | 70,975 | 27,877,141 | Četnička komanda Jugoslavenske vojske | 0 | Nakon početka Travanjskog rata Četnička komanda seli se u Sarajevo gdje se predaje Nijemcima 18. travnja. Četnički bataljoni se raspadaju i nemaju nikakve neposredne veze s kasnijim četničkim pokretom na teritoriji Srbije, Crne Gore, NDH i Slovenije. | [
{
"start": 14,
"end": 30,
"qid": 697842,
"pageid": 59934,
"title": "Travanjski_rat"
},
{
"start": 93,
"end": 104,
"qid": 2521,
"pageid": 668,
"title": "18._travnja"
},
{
"start": 234,
"end": 237,
"qid": 153128,
"pageid": 6889,
"title": "NDH"
}
] |
81e8b597-18da-4054-aa5f-cd058730baa4 | Lamborghini_Diablo | 13,951 | 462,223 | null | 0 | Diablo je u početku bio dostupan samo kao coupé, a 1995. je dobio i prvu roadster izvedbu. Redizajniran je 1999. godine kada je izgubio karakteristična podizna prednja svjetla te je dobio veći V12 motor. | [
{
"start": 42,
"end": 47,
"qid": 213853,
"pageid": 161803,
"title": "Kupe_(automobil)"
},
{
"start": 51,
"end": 56,
"qid": 2068,
"pageid": 1689,
"title": "1995."
},
{
"start": 73,
"end": 81,
"qid": 55989,
"pageid": 13391,
"title": "Roadster"
}
] |
3b1833b3-36bc-4011-a044-7acc8fd93fbc | Alanis_(album) | 32,957 | 602,523 | null | 0 | Alanis je debitantski studijski album kanadsko-američke pjevačice Alanis Morissette. Album je pušten u prodaju samo u Kanadi 1991. godine, ali je postigao platinastu nakladu nakon prodaje više od 100,000 primjeraka. Alanis Morissete snimila je album s Lesliejem Howeom u Ottawi u rujnu i listopadu 1990., a izdavač je MCA Records. | [
{
"start": 32,
"end": 37,
"qid": 482994,
"pageid": 134089,
"title": "Album"
},
{
"start": 66,
"end": 83,
"qid": 130742,
"pageid": 32765,
"title": "Alanis_Morissette"
},
{
"start": 118,
"end": 124,
"qid": 16,
"pageid": 11052,
"title": "Kanada"
},
{
"start": 125,
"end": 130,
"qid": 2062,
"pageid": 1685,
"title": "1991."
},
{
"start": 271,
"end": 277,
"qid": 1930,
"pageid": 46626,
"title": "Ottawa_(Kanada)"
},
{
"start": 318,
"end": 329,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "MCA_Records"
}
] |
712b8f86-14a7-47b4-a954-78f9d071e9d8 | Alanis_(album) | 32,957 | 602,523 | Singlovi | 1 | "Too Hot""<br> "Walk Away"<br> "Plastic"<br> "Feel Your Love"<br> | [] |
a0c6f6ef-e8df-47de-a97a-b32f1849df38 | Kuća | 211,516 | 3,947 | null | 0 | mini|200px|Šokačke kuće u [[Dražu]] Kuća je građevina namijenjena smještaju ljudi. Prema broju stambenih jedinica može biti stambena zgrada ili obiteljska kuća. | [
{
"start": 44,
"end": 53,
"qid": 811979,
"pageid": 109946,
"title": "Građevina"
},
{
"start": 76,
"end": 81,
"qid": 5,
"pageid": 6404,
"title": "Čovjek"
}
] |
2f351979-b067-4722-9caa-5b34dcb0bf91 | Kuća | 211,516 | 3,947 | null | 0 | Luksuzna kuća zove se vila. | [
{
"start": 22,
"end": 26,
"qid": 3950,
"pageid": 423562,
"title": "Vila_(zgrada)"
}
] |
51ded866-01fb-4ce1-9dce-b0d695e8f4bc | Kuća | 211,516 | 3,947 | null | 0 | Socijalne jedinice koje žive u kućama jesu domaćinstva ili kućanstva. Njih uglavnom sačinjavaju obitelji, ali mogu ih činiti i druge društvene skupine kao što je samostojeća osoba ili skupine nepovezanih pojedinaca. | [
{
"start": 43,
"end": 54,
"qid": 259059,
"pageid": 253584,
"title": "Domaćinstvo"
},
{
"start": 96,
"end": 104,
"qid": 8436,
"pageid": 98263,
"title": "Obitelj"
}
] |
9cc2890c-6e90-484c-b0e6-a8a865eeeb95 | Ispružač_malog_prsta | 157,316 | 19,030 | null | 0 | desno|150px | [] |
b5fd107e-4ae0-4062-a325-ef51240580fa | Ispružač_malog_prsta | 157,316 | 19,030 | Polazište i hvatište | 0 | Mišić polazi zajedničkom glavom mišića ispružača, ide prema šaci (ide distalno) i završava na stražnjoj strani petog prsta, gdje se hvata na stražnju stranu proksimalnog članka. | [
{
"start": 13,
"end": 48,
"qid": 5153540,
"pageid": 157311,
"title": "Zajednička_glava_mišića_ispružača"
},
{
"start": 157,
"end": 176,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Proksimalni_članak_prsta"
}
] |
305ecf26-e4e7-4d11-bd5d-3a49f86409e5 | Ispružač_prstiju | 157,313 | 901,101 | null | 0 | desno|150px | [] |
57e3adb7-028b-4538-aa99-91ce10111d1f | Ispružač_prstiju | 157,313 | 901,101 | null | 0 | je mišić stražnje strane podlaktice. Mišić inervira lat. nervus radialis. | [
{
"start": 3,
"end": 8,
"qid": 7365,
"pageid": 71696,
"title": "Mišić"
}
] |
a2c91f79-de20-4fb4-9ffc-520d09da430b | Ispružač_prstiju | 157,313 | 901,101 | Polazište i hvatište | 0 | Mišić polazi zajedničkom glavom mišića ispružača, ide prema šaci i dijeli se u četiri tetive, svaka za jedan prst (osim palca). Svaka od tetiva se dalje dijeli na jednu središnju i dvije postranične. Središnje tetive se hvataju za stražnje strane drugog (lat. phalanx media), a postranične za stražnje strane trećeg (lat. phalanx distalis) članka svakog od prstiju. | [
{
"start": 13,
"end": 48,
"qid": 5153540,
"pageid": 157311,
"title": "Zajednička_glava_mišića_ispružača"
},
{
"start": 247,
"end": 253,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Srednji_članak_prsta"
},
{
"start": 309,
"end": 315,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Distalni_članak_prsta"
}
] |
d627a998-087a-4088-abcd-71c2b056146f | Treća_Vlada_Republike_Hrvatske | 105,447 | 5,015,514 | null | 0 | mini|desno|130px|Franjo Gregurić, treći predsjednik Vlade RH | [] |
e54b57b4-716b-4a11-96c7-fd8d3418a1a9 | Treća_Vlada_Republike_Hrvatske | 105,447 | 5,015,514 | null | 0 | Treća Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske u periodu od 17. srpnja 1991. do 12. kolovoza 1992. Predsjednik Vlade bio je Franjo Gregurić. | [
{
"start": 40,
"end": 64,
"qid": 1278383,
"pageid": 7080,
"title": "Vlada_Republike_Hrvatske"
},
{
"start": 78,
"end": 88,
"qid": 2729,
"pageid": 1483,
"title": "17._srpnja"
},
{
"start": 89,
"end": 94,
"qid": 2062,
"pageid": 1685,
"title": "1991."
},
{
"start": 98,
"end": 110,
"qid": 2777,
"pageid": 1540,
"title": "12._kolovoza"
},
{
"start": 111,
"end": 116,
"qid": 2060,
"pageid": 1686,
"title": "1992."
},
{
"start": 117,
"end": 134,
"qid": 1195270,
"pageid": 19771,
"title": "Predsjednik_Vlade_Republike_Hrvatske"
},
{
"start": 142,
"end": 157,
"qid": 982371,
"pageid": 63658,
"title": "Franjo_Gregurić"
}
] |
929283bf-04d7-48e6-a39a-13d19f7cc157 | Manastir | 19,320 | 1,128,397 | null | 0 | Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama. Duhovno i kulturno središte istočnoga kršćanskog svijeta. Načinom gradnje može biti pećinski, skitski (šatorski) i zidani (lavra). Prvi cenobitski manastiri (život u zajednici) nastali su u IV. stoljeću. U srednjem vijeku nastali su mnogobrojni monumentalni manastiri u Makedoniji (Nerezi), Srbiji (Dečani), Bugarskoj (Rilski manastir) i Rusiji (Kirilo-bjelozerski manastir). | [
{
"start": 103,
"end": 109,
"qid": 12637235,
"pageid": 19440,
"title": "Monah"
},
{
"start": 146,
"end": 157,
"qid": 3333484,
"pageid": 21158,
"title": "Pravoslavlje"
},
{
"start": 158,
"end": 166,
"qid": 44613,
"pageid": 55814,
"title": "Samostan"
},
{
"start": 310,
"end": 315,
"qid": 824786,
"pageid": 17982,
"title": "Lavra"
},
{
"start": 457,
"end": 467,
"qid": 221,
"pageid": 636239,
"title": "Makedonija"
},
{
"start": 469,
"end": 475,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Nerezi"
},
{
"start": 478,
"end": 484,
"qid": 403,
"pageid": 7093,
"title": "Srbija"
},
{
"start": 486,
"end": 492,
"qid": 939112,
"pageid": 79703,
"title": "Dečani"
},
{
"start": 495,
"end": 504,
"qid": 219,
"pageid": 11259,
"title": "Bugarska"
},
{
"start": 506,
"end": 521,
"qid": 207945,
"pageid": 281518,
"title": "Rilski_manastir"
},
{
"start": 525,
"end": 531,
"qid": 159,
"pageid": 11434,
"title": "Rusija"
},
{
"start": 533,
"end": 560,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Kirilo-bjelozerski_manastir"
}
] |
ee2a95cd-fa7c-4f8f-892c-13a0a8e1bb9a | Manastir | 19,320 | 1,128,397 | null | 0 | Riječ samostan doslovan je prijevod grčke riječi monasterion. Upotrebljava se od 19. stoljeća u Katoličkoj crkvi umjesto starih sinonimnih naziva manastir (namastir), klaustar (ili kloštar), konvenat, koludrište ili stanište. | [
{
"start": 6,
"end": 14,
"qid": 44613,
"pageid": 55814,
"title": "Samostan"
},
{
"start": 128,
"end": 138,
"qid": 42106,
"pageid": 57747,
"title": "Sinonim"
},
{
"start": 167,
"end": 175,
"qid": 1430154,
"pageid": 218727,
"title": "Klaustar"
}
] |
f97ae37c-c5a0-4f8e-87a1-a8265b1647de | Leđa | 270,929 | 133,279 | null | 0 | 200px|desno|thumb|Leđa Leđa su stražnji dio trupa. Obuhvaćaju dio od ramena i potiljka do stražnjice. Nalaze se sa suprotne strane od prsa i trbuha. Podijeljena su na dva simetrična dijela, lijevi i desni sa središnjom okomitom linijom, koju čine rtni nastavci pršljenova.<ref>Medicinska enciklopedija, zajedničko izdanje „Vuk Karadžić“, Beograd i „Svjetlost“, Sarajevo, 1976. | [
{
"start": 44,
"end": 49,
"qid": 160695,
"pageid": 279986,
"title": "Torzo"
},
{
"start": 69,
"end": 75,
"qid": 16363,
"pageid": 246466,
"title": "Rame"
},
{
"start": 78,
"end": 86,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Potiljak"
},
{
"start": 90,
"end": 100,
"qid": 42165,
"pageid": 488511,
"title": "Stražnjica"
},
{
"start": 134,
"end": 138,
"qid": 9645,
"pageid": 602830,
"title": "Prsa"
},
{
"start": 141,
"end": 147,
"qid": 9597,
"pageid": 271349,
"title": "Trbuh"
}
] |
ee3d7ac8-620d-42a5-9f59-6ec19ef83413 | Leđa | 270,929 | 133,279 | null | 0 | Bol u leđima je jedna od najčešćih boli kod odraslih. Može je uzrokovati povreda mišića, koji se oporave nakon nekog vremena. Postoje brojne bolesti leđa poput osteoartritisa ili bolesti vezanih za probleme s diskom, poznat je i tzv "vrkašev sindrom" kod ljudi s fleksibilnom kičmom. S leđne strane tijela nalaze se bubrezi. Ako se dobije udarac u leđa, mogu se ozlijediti. | [
{
"start": 0,
"end": 3,
"qid": 226202,
"pageid": 16803,
"title": "Bol"
},
{
"start": 141,
"end": 148,
"qid": 12136,
"pageid": 124926,
"title": "Bolest"
},
{
"start": 160,
"end": 174,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Osteoartritis"
},
{
"start": 316,
"end": 323,
"qid": 9377,
"pageid": 192959,
"title": "Bubrezi"
}
] |
f7b235dc-75a2-4b33-8e23-152137f3cbc1 | Kujbyševsko_umjetno_jezero | 189,100 | 745,937 | null | 0 | Umjetno jezero Samara ili Kujbyševsko umjetno jezero (ruski: Куйбышевское водохранилище́, tatarski: Куйбышев сусаклагычы) i neformalo nazivano Kujbyševsko more, akumulacijski bazen srednje Volge i donje Kame. Nalazi se u Čuvašiji, Marij El i Tatarstan te Samarskoj i Uljanovskoj oblasti u Rusiji. Umjetno jezero Samara je dugo 580 km, široko do 35 km, površine 6450 km². S volumenom 57,3 milijardi kubičnih metara je najveći akumulacijski bazen Europe i treći na svijetu po površini<ref>najveće i drugo po površini su jezero Volta i Smallwood (umjetno jezero). Prosječna dubina je 8 m, a najveća 41 m. Od ukupnih 57,3 km³ volumena, iskoristivo je 34 km³. Veći gradovi, Kazan, Uljanovsk i Toljati nalaze se pokraj akumulacijskog jezera. | [
{
"start": 54,
"end": 59,
"qid": 7737,
"pageid": 20634,
"title": "Ruski_jezik"
},
{
"start": 90,
"end": 98,
"qid": 25285,
"pageid": 227846,
"title": "Tatarski_jezik"
},
{
"start": 161,
"end": 180,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Akumulacijski_bazen"
},
{
"start": 189,
"end": 194,
"qid": 626,
"pageid": 14999,
"title": "Volga"
},
{
"start": 203,
"end": 207,
"qid": 79082,
"pageid": 53542,
"title": "Kama_(rijeka)"
},
{
"start": 221,
"end": 229,
"qid": 5466,
"pageid": 55415,
"title": "Čuvašija"
},
{
"start": 231,
"end": 239,
"qid": 5446,
"pageid": 31987,
"title": "Marij_El"
},
{
"start": 242,
"end": 251,
"qid": 5481,
"pageid": 53536,
"title": "Tatarstan"
},
{
"start": 255,
"end": 264,
"qid": 1727,
"pageid": 67715,
"title": "Samarska_oblast"
},
{
"start": 267,
"end": 286,
"qid": 5634,
"pageid": 58927,
"title": "Uljanovska_oblast"
},
{
"start": 289,
"end": 295,
"qid": 159,
"pageid": 11434,
"title": "Rusija"
},
{
"start": 425,
"end": 444,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Akumulacijski_bazen"
},
{
"start": 445,
"end": 451,
"qid": 46,
"pageid": 6006,
"title": "Europa"
},
{
"start": 518,
"end": 530,
"qid": 201679,
"pageid": 240944,
"title": "Volta_(jezero)"
},
{
"start": 533,
"end": 559,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Smallwood_(umjetno_jezero)"
},
{
"start": 669,
"end": 674,
"qid": 900,
"pageid": 483189,
"title": "Kazan"
},
{
"start": 676,
"end": 685,
"qid": 5627,
"pageid": 17887,
"title": "Uljanovsk"
},
{
"start": 688,
"end": 695,
"qid": 1341,
"pageid": 454907,
"title": "Toljati"
}
] |
fff9b792-0a5e-4dd6-a69e-c982946f4e8f | Kujbyševsko_umjetno_jezero | 189,100 | 745,937 | null | 0 | Akumulacijsko jezero je stvoreno branom hidrocentrale Žiguli (bivši naziv, hidroelektrana V.I. Lenjin Volga), koja se nalazi između gradova Žigulevsk i Toljati u Samarskoj oblasti. Punjeno je između 1955. – 1957. | [
{
"start": 40,
"end": 53,
"qid": 15911738,
"pageid": 312972,
"title": "Hidroelektrane"
},
{
"start": 54,
"end": 60,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Hidroelektrana_Žiguli"
},
{
"start": 140,
"end": 149,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Žigulevsk"
},
{
"start": 152,
"end": 159,
"qid": 1341,
"pageid": 454907,
"title": "Toljati"
},
{
"start": 162,
"end": 179,
"qid": 1727,
"pageid": 67715,
"title": "Samarska_oblast"
}
] |